Časovi crtanja će nam pokazati da linija kao činilac forme može biti neprekidna, može se sastojati od pojedinih oblika ili tačaka. Takođe može biti nacrtana na ravnoj površini-dvodimenzionalna, ili trodimenzionalna. Linija je osnovni element crtanja. Može da bude prava ili kriva. Sama linija kao kontura prilikom crtanja definiše oblik, preseca prostor, povezuje elemente. Ona daje karakter crtežu i prilikom crtanja je vezujemo za pokret i dinamiku. Na časovima crtanja linija je prisutna od konstrukcije i kontura pa do stvaranja plastike predmeta. Spontana linja se ispoljava između spontanosti koja odražava smišljeni cilj da se zabeleže određeni oblici i spontanosti koja u vidu poteza odražava neobuzdane impulse. Linearne razlike prilikom crtanja služe isticanju karakterističnih pojedinosti. Časovi crtanja će nam pokazati da crte mogu biti različite dužine, debljine i smera, da one mogu da dekorišu površinu i da stvore materijalizaciju.
Linije koje crtamo slobodnom rukom imaju određenu živost. Na časovima crtanja ćemo otkriti najbolji ugao iz kojeg možete da crtate prave linije. Mogu biti tvrde ili meke, tamne ili svetle… NJihovom razlikom oplemenjujemo crtež i odvajamo umetnički crtež od tehničkog.
Oblici
Oblike delimo na jednostvane i kompleksne u zavisnosti da li su složeni iz samo dva dela ili iz više delova. Časovi crtanja će vas naučiti da istražujete proporcije oblika sa mnogo linija i njih ne morate brisati. Jako je važno da uočite od kojih se osnovnih oblika sastoji predmet koji crtate.
Crtanje mrtve prirode
Časovi crtanja mrtve prirode zahtevaju da se pre toga dobro savlada viziranje i određivanje kosina. Vizirajući upoređujemo visinu sa širinom cele kompozicije i to prenosimo srazmerno u odnosu na veličinu papira.